Actualités

Publié le 4 ožujka 2019

Zajedničkim snagama

Europski građani,

Slobodan sam obratiti vam se izravno, ne samo u ime povijesti i vrijednosti koje nas spajaju, nego i zato što za to postoji nužnost. Predstojeći europski izbori bit će presudni za budućnost našeg kontinenta.

Nikada poslije Drugog svjetskog rata Europa nije bila toliko potrebna. Pa ipak, Europa nikada nije bila u tolikoj opasnosti.

Brexit je samo simbol toga. Simbol krize Europe, koja svojim narodima nije bila u stanju pružiti zaštitu  pred velikim šokovima suvremenog svijeta. Brexit je i simbol europske zamke. Ne,  zamka nije pripadnost europskoj uniji; zamka leži u laži i neodgovornosti koje je mogu uništiti. Tko je Britancima rekao istinu o njihovoj budućnosti nakon Brexita? Tko im je govorio o gubitku pristupa europskom tržištu? Tko je govorio o rizicima za mir u Irskoj povratkom na granicu iz prošlosti? Nacionalističko uzmicanje ne nudi ništa; to je odbacivanje bez projekta. I ta zamka prijeti cijeloj Europi: izrabljivači gnjeva, podržani lažnim informacijama, obećavaju sve i svašta.

Suočeni s tim manipulacijama, moramo ustati. Ponosni i zdravog razuma. Reći najprije što je Europa. To je povijesni uspjeh: pomirenje  opustošenog kontinenta, u novom projektu mira, napretka i slobode. Nemojmo to nikada zaboraviti. I taj nas projekt i danas štiti: koja zemlja može djelovati sama protiv agresivnih strategija velikih sila? Tko može tvrditi da je suveren, sam, suočen s digitalnim divovima?

Kako bismo se oduprli krizama financijskog kapitalizma bez eura, koji je snaga čitave Unije? Europa je ujedno i tisuće svakodnevnih projekata koji su promijenili izgled naših prostora, neka obnovljena srednja škola,  neka izgrađena  cesta, brzi pristup Internetu koji napokon postaje realnost.  Ta borba je svakodnevna obveza, jer se ni Europa  ni mir nikada ne smiju uzeti zdravo za gotovo.  I zato se ja, u ime Francuske, neumorno  borim za daljnji razvoj Europe i za obranu njenog modela. Pokazali smo da je moguće ono za što nam je bilo rečeno da je nedostupno: stvaranje europske obrane ili zaštita socijalnih prava.

Ali moramo učiniti više, brže. Jer postoji druga zamka, zamka tapkanja u mjestu i ravnodušnosti. Suočeni s velikim šokovima u današnjem svijetu, građani nam često govore: "Gdje je Europa? Što radi Europa? ”. Ona je u njihovim očima postala bezdušno tržište. Ali Europa nije samo tržište, ona  je i projekt. Tržište je korisno, ali ne smije zasjeniti potrebu za granicama koje štite i za vrijednostima koje ujedinjuju. Nacionalisti griješe tvrdeći da naš identitet brane izdvajanjem iz Europe; jer upravo nas europska civilizacija ujedinjuje, oslobađa i štiti.  Ali varaju se i oni koji ne žele ništa promijeniti, jer poriču strahove koje narodi proživljavaju, poriču sumnje koje podrivaju naše demokracije. Ovo je odlučujuća prekretnica za naš kontinent; trenutak u kome zajednički moramo, i politički i kulturno, ponovno osmisliti oblike naše civilizacije u svijetu koji se mijenja. Ovo je trenutak europske Obnove. Stoga, odupirući se iskušenjima povlačenja i podjela, predlažem da  zajedno pokrenemo Obnovu Europe kroz tri strateške vizije: slobode, zaštite i napretka.
 

Obranimo našu slobodu

Europski model temelji se na slobodi čovjeka, raznolikosti mišljenja i stvaralaštva. Naša prvotna sloboda je demokratska sloboda, ona koja nam omogućuje odabir  naše vladajuće strukture, dok prilikom svakih izbora, strane sile pokušavaju utjecati na naše glasove. Predlažem stvaranje Europske agencije za zaštitu demokracija koja će u svaku državu članicu uputiti europske stručnjake za zaštitu njenog izbornog postupka od cyber napada i manipulacija. U tom duhu neovisnosti moramo također zabraniti strano financiranje europskih političkih stranaka.  Moramo, putem europskih propisa, stati na kraj govoru mržnje i nasilja na Internetu, jer je poštivanje pojedinca temelj naše civilizacije ljudskog dostojanstva.
 

Zaštitimo naš kontinent

Osnovana na temelju unutarnjeg pomirenja, Europska unija zaboravila je obratiti pozornost na svjetsku stvarnost. Ipak, niti jedna zajednica ne pruža osjećaj pripadnosti ukoliko  nema okvire koje će štititi. Granica, to je sloboda u sigurnosti. Moramo preispitati Schengenski prostor: svi koji u njemu žele imati udjela moraju preuzeti odgovornost ispunjavanja svojih obveza (stroga kontrola granica) i solidarnosti (ista politika azila, ista pravila prihvata i odbijanja). Zajednička granična policija i europski ured za azil, stroge obveze nadzora, europska solidarnost kojoj, pod vodstvom Vijeća Europe za unutarnju sigurnost, svaka zemlja daje svoj doprinos: vjerujem, suočeni s postojećim izazovima migracija, u Europu koja istovremeno štiti i svoje vrijednosti i svoje granice.

Isti uvjeti moraju se primijeniti i na obranu. U posljednje dvije godine postignuti su značajni napretci, ali moramo dati jasne smjernice: obrambeno-sigurnosni sporazum morat će utvrditi naše neophodne obveze, u odnosu na NATO i naše europske saveznike: povećanje vojnih izdataka, operativnost klauzule o uzajamnoj obrani, pridruženje Ujedinjene Kraljevine Europskom vijeću za sigurnost radi pripreme naših zajedničkih odluka.

Naše granice također moraju osigurati i pošteno tržišno natjecanje. Koja svjetska sila prihvaća nastaviti trgovinsku razmjenu s onima koji ne poštuju niti jedno od njenih pravila? Ne možemo šutke trpjeti. Moramo reformirati sustav tržišnog natjecanja, unaprijediti našu trgovinsku politiku: kazniti ili zabraniti u Europi tvrtke koje ugrožavaju naše strateške interese i naše temeljne vrijednosti, a to su ekološki standardi, zaštita podataka i pravično plaćanje poreza, a  u strateškim industrijama i našim javnim nabavama usuditi se dati prednost  europskim ponuditeljima, kako to u svojim zemljama čine naši američki ili kineski suparnici. 
 

Oporavimo duh napretka

Europa nije drugorazredna sila. Europa je u cjelini avangarda: uvijek je bila u stanju odrediti norme napretka. Zbog toga se projekt Europe mora daleko više temeljiti na usmjeravanju prema zajedničkim ciljevima, a ne na suparništvu: Europa, u kojoj je stvorena socijalna sigurnost, mora za svakog radnika, od istoka do zapada i od sjevera do juga, uspostaviti socijalni štit koji mu jamči istu zaradu na jednakom radnom mjestu i svakoj zemlji prilagođenu minimalnu europsku plaću, koja bi se kolektivno revidirala jednom godišnje.

Ali obnova napretka podrazumijeva i našu obvezu da budemo predvodnici u borbi za ekološku održivost. Hoćemo li sutra vlastitu djecu moći pogledati u oči ako ne smanjimo svoj ekološki dug? Europska unija mora sebi postaviti jasne ciljeve  – postići ugljičnu neutralnost do 2050. godine, prepoloviti primjenu pesticida do 2025. godine - i prilagoditi svoje politike realizaciji tog projekta: osnovati Europsku klimatsku banku za financiranje ekološke tranzicije; europsko sanitarno tijelo  za jačanje nadzora nad hranom;  oduprijeti se prijetnjama lobija, omogućiti neovisnu znanstvenu procjenu tvari opasnih za okoliš i zdravlje ... Sva naša djelovanja moramo usmjeriti prema provedbi tih neizbježnih ciljeva: od Središnje banke do Europske komisije, od europskog proračuna do plana ulaganja za Europu, sve naše institucije moraju kroz svoja djelovanja voditi računa o klimatskim promjenama.

Napredak i sloboda - to znači moći živjeti od svoga rada: za stvaranje radnih mjesta, Europa treba povećati svoju sposobnost predviđanja. Stoga, uspostavom europskog nadzora velikih platformi (brže  sankcioniranje povreda tržišnog natjecanja, transparentnost njihovih algoritama ...), Europa ne samo da mora digitalne divove podrediti zakonskim okvirima, nego i poticati financiranje inovacija dodjeljivanjem novom Europskom vijeću za inovacije proračun za preuzimanje vodstva u novim, takozvanim disruptivnim tehnologijama kao što je umjetna inteligencija, usporediv s proračunom Sjedinjenih Američkih Država.

Europa koja razmišlja u svjetskim okvirima, mora se okrenuti prema Africi, s kojom moramo izgraditi pakt o budućnosti. Preuzimanjem zajedničke sudbine, podupiranjem njenog razvoja ambicioznim, a ne obrambenim planovima: investicijama, sveučilišnim partnerstvima, obrazovanjem mladih djevojaka ...

 

Sloboda, zaštita, napredak. To su temelji na kojima moramo obnoviti Europu. Ne smijemo dopustiti da nacionalisti koji nemaju rješenja iskoriste gnjev naroda. Ne možemo u dubokom snu hodati oslabljenom  Europom. Ne smijemo postati robovi rutine i iluzije. Europski humanizam  od nas zahtjeva da djelujemo. Građani posvuda traže veće sudjelovanje u promjenama. Zato predlažem da do kraja godine, s predstavnicima europskih institucija i država, organiziramo Konferenciju za Europu, koja će predložiti sve potrebne promjene za naš politički projekt, bez ikakvih tabua, uključujući i reviziju samih Ugovorâ. Ova konferencija će uključivati ​​panele građana, uzimajući u obzir mišljenja sveučilišnih stručnjaka, socijalnih partnera, vjerskih i duhovnih predstavnika. Definirat će plan za Europsku uniju kojim  će se predložiti konkretne akcije za provođenje svih glavnih prioriteta. Nesuglasice će postojati, ali je li bolje imati zamrznutu Europu ili Europu koja napreduje iako različitim brzinama, ostajući otvorena za sve?

U toj Europi narodi će stvarno preuzeti kontrolu nad svojom sudbinom; u toj će Europi, siguran sam, i Ujedinjena Kraljevina naći svoje mjesto.

Građani Europe, Brexit je slijepa ulica i pouka za sve nas. Oslobodimo se te zamke, dajmo smisao nadolazećim izborima i našem projektu. O vašoj odluci ovisi može li Europa sa svojim vrijednostima napretka koje utjelovljuje, biti više od jedne povijesne epizode. To je izbor koji vam predlažem, kako bismo zajedno zacrtali put prema europskoj Obnovi.

Voir tous les articles et dossiers